Štitasta žlezda je endokrina žlezda oblika leptira koja se nalazi u prednjem delu vrata, duž prednjeg dela dušnika i počinje da se formira već oko 24. dana gestacije. Dok ona u toku prvog trimestra sazreva, plod se prvenstveno oslanja na nivo hormona štitaste žlezde majke koji do njega dolazi kroz posteljicu. Prema tome, hormonska ravnoteža majke igra žnačajnu ulogu u formiranju i ranom razvoju ploda.
Poremećaji u radu štitaste žlezde su najčešći problemi endokrinog sistema i do 10 puta su češći kod žena nego kod muškaraca. Kod povećanih vrednosti hormona štitaste žlezde (hipertireoze), mogu se javiti hiperaktivnost, nervoza, anksioznost, promene raspoloženja, problemi sa spavanjem, osetljivost na toplotu, učestala upotreba toaleta, povećano znojenje, ubrzan rad srca, povećana žeđ, svrab kože i smanjen libido. U slučaju smanjenih vrednosti hormona (hipotireoze), simptomi se mogu javiti u vidu umora, osetljivosti na hladnoću, usporenog metabolizma, suve kože, otoka lica, slabosti u mišićima, grube teksture kože i kose, povećanog opadanja kose, depresije i problema sa pamćenjem.
Preventivni pregledi u toku planiranja trudoće i u toku rane trudnoće izuzetno su značajni za optimalno zdravstveno stanje, kako trudnice, tako i ploda, jer omogućavaju blagovremeno lečenje.
Nelečeni problemi sa statusom hormona štitaste žlezde mogu proći i bez posledica, međutim povećavaju rizik komplikacija kao što su prevremeni porođaj, mala porođajna masa ploda, defekti ploda i poremećaji u mentalnom razvoju, anemija majke i produženo krvarenje nakon porođaja. Prema nekim istraživanjima, šansa za povišen krvni pritisak u toku trudnoće takođe raste kod trudnica koje pate od hipertireoze. Pored toga, hormoni štitaste žlezde mogu uticati i na samu plodnost i šansu za začeće. Ukoliko testovi pokažu izmenjene nivoe hormona, lekar Vam može prepisati terapiju ili odrediti dalji tok lečenja, u skladu sa individualnim slučajem pacijenta.